U obavljanju zadataka nemojte se oslanjati isključivo na inspiraciju, već je rješenje u pametnijem korištenju vlastite snage volje.
U obavljanju zadataka menadžer se ne bi trebao oslanjati isključivo na inspiraciju, već je rješenje u pametnijem korištenju vlastite snage volje. To nam savjetuju Steve Levinson i Chris Cooper u knjizi The Power to Get Things Done (Whether You Feel Like It or Not). Savjetuju nam da našu produktivnost poboljšamo slijedeći svoje srce. Tako ako imate neki rok, riskirajte svoju reputaciju i obećajte dovršenje zadatka nekome za koga znate da će vas držati odgovornim. Promijenite perspektivu. Prije se smatralo da moramo napraviti što više i što brže. No u današnjem svijetu, koji se više ne sastoji od repetitivnih zadataka, presudno je upravljati vremenom te znati što nam je fokus odnosno odakle dolazi naša energija. Određujte prioritete. Stara priča, no vrlo malo ljudi to uistinu čini.
Svakoga jutra, razmislite o tri glavne stvari koje želite napraviti do kraja dana. Ulaganje u učenje primjerice osigurava ogromne rezultate naspram sudjelovanja na besmislenim sastancima ili konstantnog praćenja e-maila. Obavljajte jednu po jednu stvar. Ako se fokusirate na samo jednu stvar makar i pola sata, iznenadit ćete se koliko ste napravili. I zacrtajte svoj put. Zamislite se poput inženjera čiji je zadatak pametno osmisliti okolnosti koje će vam olakšati izvršenje onoga što planirate napraviti. Rješenje leži u uklanjanju izazovne distrakcije.
Rješenje je zamisliti misli kao brzu rijeku
Jeremy Bloom je bivši olimpijac i skijaš sa zlatnom medaljom Svjetskog skijaškog kupa. Rješenje njegovog uspjeha povezano je s odlukama koje je donio. Iako je počeo kao skijaš, nakon prestanka skijaške karijere igrao je i u američkoj nogometnoj ligi jer mu je očito bavljenje sportom u krvi. Tijekom svoje sportske karijere naučio je puno o međuljudskim odnosima, kako se gradi motivacija, ali je jedno znanje označio kao najvažnije učenje.
Kao i kod nas mnogih razmišljanja o drugačijem ja dolaze u teškim trenucima. Nakon jednog teškog poraza dozvolio si je da se 48 sati prepusti žaljenju, a zatim je bio odlučan nastaviti dalje. Naučio je da je rješenje vizualizirati svoje misli kao rijeku koja brzo teče. Kaže kako se sportašima često desi da se prepuste mislima o neuspjehu. A ako se tim mislima dozvoli da ostanu, utjecat će na izvedbu. Kada je napustio svijet sporta, Bloom je 2010. bio suosnivač poduzeća za marketinški software. Poduzeće trenutno zapošljava 95 osoba i ostvaruje osmoznamenkaste prihode. Sustav "kratkog pamćenja" primijenio je i na posao. To ne znači da iz vlastitih pogrešaka ne uči. Ali nam savjetuje da se, kada nakon promišljanja izvučemo ono bitno, riješimo sveg ostalog tereta i nastavimo dalje punom brzinom.
Rizik odlaska iz poduzeća ili štednja?
Štednja je važna aktivnost u svim segmentima poslovanja. Od prije nekoliko godina novi oblik je štednja na poslovnom prostoru koja zanemaruje rizik odlaska sposobnih! Sjećate li se igre u kojoj kad glazba prestane izgubi onaj koji je izgubio stolicu? Hot-desking je sličan tome. Polazi se od pretpostavke da nisu svi djelatnici uvijek u uredima pa u uredu nije potreban namještaj za svakog zaposlenog. Hot-deskingom se tako osigurava radni prostor, ali po sistemu "tko prvi, njegova djevojka". Navodno ga posebno vole šefovi i nomadski djelatnici, a poduzeća ga koriste kako bi se prikazale modernima i u trendu.
U velikim gradovima hot-desking predstavlja efikasniji model kojim se potiče štednja u najmu poslovnog prostora. Zaposlenici se tako ohrabruju da budu fleksibilni i rade s različitih lokacija. Neki tvrde da hot-desking potiče kreativnost i produktivnost, ohrabrujući zaposlenike na komunikaciju s kolegama iz drugih odjela. No, postoji i druga strana. Ukoliko se istovremeno na poslu pojavi previše djelatnika, postoji rizik sve veće frustracije i nezadovoljstva. Također, iako stalna promjena radnog prostora može potaknuti komunikaciju među timovima i osigurati kreativniju atmosferu, ljudi su prije svega teritorijalna bića. Mi volimo vlastiti prostor. I u konačnici, to depersonalizira radni prostor te je potencijalno uzrokom konstantnih sukoba.
