Korupcija puni naslove, od FIFE, British American Tobacoa do UN-a. Izbor je velik! Procjena je da korupcija predstavlja čak 5% svjetskog BDP-a
Korupcija puni naslove, od FIFE, British American Tobacoa do UN-a. Izbor je stvarno velik! Procjena Svjetskog gospodarskog foruma je da korupcija predstavlja čak 5% svjetskog BDP-a s gubicima koji samo u zemljama u razvoju čine od 20 – 40 milijardi dolara. U Europskoj uniji se procjenjuje da trošak korupcije doseže i do 120 milijardi godišnje, odnosno 1% BDP-a Europske unije. To je nešto manje od njezinog godišnjeg budžeta. I dok je korupcija globalni fenomen, najštetnija je u zemljama sa slabim vladinim institucijama gdje je taj problem naročito izražen.
Možda to baš nije svugdje slučaj jer se, na primjer, mi često žalimo da su nam vladine institucije prejake i da ih treba smanjiti, a istovremeno slovimo kao zemlja s velikom korupcijom. Velika korupcija dramatično potkapa povjerenje građana, slabi vladine institucije te smanjuje i strana i domaća ulaganja. Tijekom posjete Africi, Papa Franjo je rekao: "Svaki put kada prihvatimo mito i stavimo ga u svoje džepove, uništavamo svoje srce. Uništavamo svoju osobnost i svoju zemlju." Botswana, kao primjer zemlje s najmanje korupcije u Africi, također ima i najviši BDP na tom kontinentu. Na svakome od nas je izbor da se zapitamo želimo li prihvatiti korupciju i trpiti posljedice ili želimo učiniti nešto za drugačiju budućnost.
Izbor šefa policije pomoću interneta
Za borbu protiv korupcije rješenje je izabrati dobrog šefa policije! Indonezijski predsjednik Joko Widodo ove je godine morao izabrati novog šefa policije. Predsjednik je, prilikom preuzimanja vlasti prošle godine, obećao iskorijeniti korupciju. Međutim, upravo kandidat kojega je predsjednik prvotno nominirao za ovaj položaj osumnjičen je potom u skandalu podmićivanja. Zanimljivo je da je isti kandidat popularan u javnosti jer je poznat po provođenju istraga bez obzira na položaj i bogatstvo pojedinih osoba.
National Police Commission je savjetodavna agencija čiji mandat obuhvaća preporuke policijskih imenovanja predsjedniku. Odluka koju su donijeli bila je usmjerena kao pomoć predsjedniku te su proveli ispitivanje javnosti putem interneta. Javnosti su na izbor ponudili pet mogućih kandidata i zamolili ih da glasaju. Pitanje je bilo: Tko je vaš idol za šefa indonezijske policije? Za novog šefa policije konačno je i izabran jedan od predloženih kandidata s liste, general Badrodin Haiti. Šteta je jedino što javnost neće saznati je li on stvarno i bio izabrani idol. Rezultat ankete nije bio objavljeni na web stranici.
Izbor menadžera prepušten radnicima
Ne bira se samo šef policije na takav način. Dane Atkinson, osnivač njujorškog poduzeća za analizu podataka SumAll, odlučio je od samog početku uvesti demokraciju. Atkinson smatra da svi menadžeri trebaju biti demokratski izabrani, baš kao i politički vođe. Izbor se provodi svako tromjesečje kada 42 zaposlenika, raspoređena u osam timova, glasaju za svog vođu tima. Izabrani vođe tima pridružuju se izvršnom odboru. Ne dobivaju povišicu sve dok ne budu nekoliko tromjesečja za redom na toj poziciji. Nakon četiri godine prakse, Atkinson i dalje vjeruje u svoje tvrdnje. Smatra da su tako izabrani timovi i vođe protulijek zajedljivim šefovima, politikantstvu i inertnosti birokracije koji tjeraju talente te guše inovativnost.
Atkinson je i plaće i vlasničke udjele također učinio transparentnima. Svoje poduzeće vidi kao petrijevu posudu, a sustav samoizabranih timova kao najveći eksperiment. SumAll nije jedini u takvoj praksi. Zappos, online maloprodaja, funkcionira po principu holokracije. To je radikalni pristup menadžmentu gdje nema šefova niti tradicionalne hijerarhijske strukture. U Deloitteu, izvršni direktor se bira glasanjem. U Whole Foods-u novi radnik će nakon 90 probnih dana ostati u poduzeću ili otići. O tome odlučuju glasovi ostalih radnika.
Izbor fotografija pod lupom oglašivača
Jeste li znali da je izbor fotografija koje objavljujete na društvenim mrežama jako važan izvor podataka za oglašivače. Dobro znamo da se različiti oglasi koji se pojavljuju online temelje na riječima koje upisujemo u Google tražilicu. No sad se oglašivači baziraju i na slikama koje objavljujemo. Tako kanadski Cluep svojim klijentima nudi targetiranje potrošača prema slikama koje su objavili. Dakle, ako ste objavili bilo kakve slike vezane uz trčanje - tenisice za trčanje, slike nekog maratona i slično - mogli biste na vašim mobilnim uređajima dobiti kratki video o Nikeovom Run Camp programu. Ili ako se u pozadini neke vaše slike vidi McDonalds, mogao bi vam se potom pojaviti oglas za McDonalds. Koriste se tehnologijom prepoznavanja slika koja iz svake slike koju vidi uči identificirati brendove, proizvode i scenarije kako bi učinkovito angažirali ljude temeljem njihovih interesa, aktivnosti i životnog stila.
Kako god se nama to činilo, konverzije i omjeri klikova naspram prikaza oglasa su pet do deset puta bolji od uobičajenih normi kod oglašavanja. Prepoznavanje slika nije novo, kaže Karan Walia, osnivač Cluepa. No postizanje dovoljne točnosti kako bi slike klasificirali oko brenda, logotipa ili aktivnosti do sada nije bilo dostupno u velikim brojevima. A kao sljedeći korak najavljuju targetiranje putem objavljenih video spotova.
