Je li odluka ispravna?

Svi smo se kad-tad suočili sa situacijama kada je odluka koju smo trebali donijeti izgledala važna i teška. Odluke koje, bile iz privatne ili poslovne sfere, mogu imati značajne posljedice u našem životu. I svi bismo u tim trenucima željeli pouzdano znati koje je pravo rješenje. Ključno u donošenju ispravnih odluka je shvatiti vlastitu motivaciju. Ukoliko nismo potpuno načisto s razlogom nekog problema i odgovori na pitanje "Zašto?" vjerojatno će biti iskrivljeni. Stoga se ne bismo trebali oslanjati samo na naš prvi odgovor na taj zašto. Kako bismo bili sigurni u svoje motive, potrebno je ići dublje. A to ćemo postići tako da nakon prvog zašto i odgovora na njega, nastavimo kopati dublje. To činimo pomoću daljnjih: "Kako bih…" i rečenicu dovršite izjavom što želite postići s odgovorom na prvo zašto.

Potom još jedan "Kako bih…" i tako sve dublje, do pete razine. Na primjer: Bih li trebao početi pisati članke? Zašto? Kako bih se povezao s ljudima…. Kako bih izrazio svoje stavove… i tako dalje. Sloj po sloj, otkrit ćemo pravu suštinu naše motivacije. A usklađeni s vlastitom motivacijom, uvelike poboljšavamo uspjeh svake odluke koju donesemo. Na kraju, važno je znati i što ćemo učiniti ako se odluka pokaže pogrešnom – nemojte žaliti, donesite novu odluku!

Ne brinite kod donošenja odluka

Ljudi obično brinu kod donošenja odluka, što je pogrešno jer donesena odluka je samo prvi korak u postizanju rezultata, a ostali tek trebaju slijediti. Teška odluka može nas ponekad paralizirati tako da previše vremena provedemo analizirajući sve moguće opcije. S druge strane odluke donosimo olako, ali ih se ne pridržavamo. Stoga je od donošenja odluka bitnije ono što slijedi nakon nje, odnosno postoji li naša unutarnja odgovornost te koliko ćemo vremena i energije uložiti da tu odluku stvarno i sprovedemo te iz nje polučimo najbolji mogući rezultat. Sam odabir najbolje opcije ne jamči nam i najbolje rezultate, kao što i odabir sljedeće najbolje opcije ne znači automatski neuspjeh, već će napori koji slijede mjesecima i godinama nakon donešene odluke odrediti je li određena odluka bila "prava". To ne znači da donošenju važne odluke nije potrebno posvetiti dužnu pažnju.

No, toliko je varijabli pritom uključeno, od objektivnih do subjektivnih, da nas u određenom momentu mogu blokirati. Stoga je potrebno naš fokus preusmjeriti na svakodnevne aktivnosti u kojima leži naša istinska moć jer na njih možemo djelovati. Istraživanje profesora Baba Shiva sa Stanforda pokazalo je da su uspješne odluke one kod kojih osoba koja odlučuje ostaje potom predana svom odabiru.

Odluka prepuštena autopilotu

Better Than Before, nova knjiga Gretchen Rubin, istražuje zašto navike i rutina igraju važnu ulogu u ostvarivanju naših ciljeva i našoj uspješnosti. U knjizi objašnjava kako naš mozak zapravo voli automatiziranje naših odluka jer mu to ostavlja prostor za razmišljanje i odlučivanje o donošenju drugih, novih i složenijih odluka. Navike nas zapravo oslobađaju od potrebe konstantnog donošenja odluka.

Ako stvorimo navike, neke zdrave odabire koje želimo unijeti u svoj život na taj način stavljamo na autopilot funkcioniranje, umjesto da ih moramo stalno iznova donositi. To je izuzetno moćan alat kojim si oslobađamo vrijeme i energiju za nove odluke. Također, ljudi se često uspoređuju s uspješnim ljudima poput Stevea Jobsa i nastoje kopirati njihove navike i načine rada. No, svi smo mi različiti. Bilo bi laške da postoji jedno rješenje za sve navike koje stvaraju dobre lidere i velike mislioce. Ali ne postoji. Najproduktivniji i najkreativniji ljudi zapravo su otkrili što najbolje funkcionira za njih same. A zatim su naporno radili da si to i osiguraju te svojim ponašanjem budu primjer ostalima.