Sve je moguće, kad postoji jasan cilj - Igor Grdić i Viktor Petik, Veritiv

Tanja Pureta: Dobar dan. Dobro došli u emisiju Psihologija uspjeha na radiju Poslovnifm. Ja sam Tanja Pureta, organizacijski psiholog, a moji današnji gosti su Viktor Petik i Igor Grdić, članovi uprave poduzeća Vertiv. Ukratko, za one koji nisu čuli za Vertiv, njihova priča je priča o velikom uspjehu domaćih stručnjaka na svjetskoj razini, koja je unatoč tome relativno slabo poznata široj javnosti. Zbog toga sam u emisiju odlučila pozvati izvrsne goste, članove uprave koji vam mogu ispričati priču o Vertivu iz prve ruke. Možda će vas potaknuti da im se pridružite i gradite dalje priču s njima, a možda će vas inspirirati da se još predanije posvetite ostvarenju svoje uspješne priče jer dobra ideja, stručnost i vizija čine čuda. Dobar dan, Viktore, Igore.

Viktor Petik i Igor Grdić: Dobar dan. Dobar dan.

Tanja Pureta: Za početak, pitanje je za Viktora. Vratimo se na početak današnjeg Vertiva, kada se rodila ideja onoga čime se danas bavite, tada pod okriljem tvrtke Ericsson Nikola Tesla. O čemu se radi i zašto je ona bila tako posebna tada, a ujedno je posebna i danas zbog istih razloga?

Početak uspješne poslovne priče

Viktor Petik: Priča je stvarno duga. Promijenilo se više firmi tokom zadnjih godina, dok su u stvari ljudi ostali isti. Priča kreće, nakon što je američka korporacija Emerson kupila jedan dio globalnog poslovanja Ericssona. Tada je došlo do pridruživanja i nastanka nove organizacije Emerson Network Power, gdje se osim proizvoda koji su se prodavali kroz Ericsson, počinju prodavati drugi proizvodi poput DC napajanja i klima jedinica. Tu nastaje ideja, da se ta dva proizvoda, uz još jedan kontejner, pretvore u jedan novi proizvod. Započelo je u telekomunikacijskoj industriji, nakon čega se dobila prilika u industriji za naftu. Radili smo jedan projekt za veliku svjetsku korporaciju, gradili smo modularne zgrade za naftna polja u Africi i negdje oko 2010. smo znanja iz telekom industrije i naftne industrije iskoristili za IT industriju. Počeli smo raditi modularne data centre. Samim tim što je tadašnji Emerson Network Power u svom portfoliju imao svu infrastrukturu potrebnu za data centre, mi smo u Hrvatskoj to počeli pakirati u modularne zgrade i isporučivati diljem svijeta.

Tanja Pureta: Drugim riječima, to modularno pakiranje se može smatrati inovacijom. Točnije, inovacijom do koje nitko nije došao na ovaj način, što u krajnjoj liniji predstavlja znanje i umijeće. Samim time, spojiti sve u modularni sustav nije baš jednostavno.

Viktor Petik: Naravno, postoje konkurencije na svjetskom tržištu te ovo ne isključuje činjenicu da to nitko drugi ne radi, ili da se nije sjetio. No, unutar naše korporacije mi smo bili ti koji smo ovaj tim usmjerili na taj put.

Stara tvrtka u novom ruhu

Tanja Pureta: Bez prigovora, obavljate svoj rad izvrsno na razini najkompleksnijih projekata. Za to naravno potrebno je i uspješno upravljanje učinkom, o čemu ćemo nešto kasnije. Najprije, zanima nas kako i zašto ste počeli poslovati kao Vertiv? Odnosno, kada Vertiv stupa na poslovnu scenu?

Viktor Petik: Vertiv se pojavio prije par godina. Naime, došlo je do prodaje, to jest napravljen je spin-off Emerson Network Power-a. Nakon toga, ime se mijenja u Vertiv te dolazi novi vlasnik. Izuzevši te promjene, Vertiv je jednostavno stara firma u novom ruhu.

Tanja Pureta: U redu. Konkretno, čime se Vertiv bavi?

Viktor Petik: Vertiv se bavi proizvodnjom. Vertiv ima nekoliko poslovnih linija, a jedna od tih poslovnih linija, ova kojom se mi bavimo u RH, znači pružanje integrirano modularnih rješenja. Zatim proizvodi se tzv. termal menadžment, klima jedinice, profesionalne klima jedinice, UBS, DC sustavi napajanja, rekovi za data centre. Igore, možeš uskočiti s proizvodima koji ti padaju na pamet.

Igor Grdić: Ukratko rečeno - kritična infrastruktura. Sve što je potrebno telekom industriji ili raznim industrijama za napajanje, odnosno hlađenje aktivne opreme.

Tanja Pureta: Drugim riječima, gdje god postoji industrija koja mora cijelo vrijeme raditi, vi ste tu da osigurate energiju, hlađenje i sve potrebne elemente za rad.

Igor Grdić: Tako je. Dominantno, fokus je na IT i telekom industriju u smislu podatkovnih centara, ali ne samo to. Mi isto tako radimo i opremu i specijaliziranu opremu, čak i za nuklearne centrale, vezano za industriju.

Podatkovni centri – osnova poslovanja

Tanja Pureta: Možete li konkretnije objasniti što podrazumijevate pod podatkovnim centrima? Što to znači i koliko su oni važni?

Igor Grdić: Podatkovni centri ili data senders. Može se i jednostavno i komplicirano objasniti.

Tanja Pureta: Ima li to veze s onim „oblacima“?

Igor Grdić: Probat ćemo jednostavnije. Postoje kućice ili skladišta za pohranu te razne aplikacije, koje su zapravo skladišta za velike količine podataka koji se tamo ili spremaju ili obrađuju. Ta skladišta zahtijevaju veliku, ogromnu količinu servera koje treba napajati i hladiti. Vertiv je taj koji infrastrukturno osigurava napajanje, odnosno hlađenje podatkovnih centara. Podatkovni centri za sve što mi koristimo kroz razne gadgete – od mobilnih telefona, Playstationa, raznih konzola, Netflixa koji su ljudi za vrijeme Covid situacije iznimno koristili. Dakle, svi ti podaci iz gadgeta su negdje smješteni te svi oni negdje stoje u svojim podatkovnim centrima. Podatkovni centri mogu biti blizu vas, pa onda vodimo priču koja se zove H ili H-computing, ali to je druga tema. A mogu biti i daleko od vas, čak i na drugom kontinentu. Takvi podatkovni centri služe da opskrbljuju sve nas i čovječanstvo sa informacijama i aplikacijama. Cloud kao takav koji ste spomenuli se također vrti na nekim podatkovnim centrima negdje.

Viktor Petik: No pretpostavljam da će ova emisija biti spremljena negdje u data centru.

Igor Grdić: Ista će biti negdje spremljena, je li tako?

Položaj Vertiva u Hrvatskoj i svijetu

Tanja Pureta: To je sasvim sigurno. Štoviše danas se podaci eksponencijalno generiraju, što znači da će tih podatkovnih centara trebati sve više.

Igor Grdić: Mi se nadamo.

Tanja Pureta: Igore, kakav položaj ima Vertiv u Hrvatskoj? U sklopu globalnog Vertiva koji se procesi koordiniraju iz Hrvatske i za koje sve razine poslovanja?

Igor Grdić: Vertiv Croatia d.o.o., kako je službeno ime tvrtke, unutar globalnog tima ima izuzetno snažnu poziciju zbog razloga koje je Viktor ranije naveo. Pored regionalno prodajno servisnog centra, to je dio koji ja konkretno vodim, iz Zagreba se orkestrira prodaja i podrška servisa, direktna i indirektna prodaja, ovisno o određenoj zemlji, i to za 20 zemalja. Mi ga u tvrtki zovemo Central South Europe ili centralno Južna Europa. Dakle, to je jedan segment poslovanja. Drugi segment poslovanja, segment koji Viktor vodi, je EMEA Levels. Odnosno još veći dio - Europe, Middle East, Afrika, koji obuhvaća dizajn i proizvodnju modularnih podatkovnih centara.

Viktor Petik: S tim da globalni dizajn tim sjedi u Zagrebu. Dizajn tim je globalni, što znači da podržava i ostale regije Amerike, Azije i Pacifik. Uz to iz Hrvatske vodimo i proizvodnju regije EMEA - regije za modularne data centre.

Igor Grdić: Tako je, dakle imamo servisno - prodajni dio na nivou 20 zemalja,  imamo EMEA scale proizvodnju i onda inženjering koji je na worldwide scale, znači na nivou cijelog svijeta. Kada Vertiv aktivno sudjeluje u velikim projektima data centara, koje nazivamo hiper scale projektima, onda tim iz Zagreba sudjeluje na tome kao dizajn centar.

„Njegujemo domaće“

Tanja Pureta: Jesu li to hrvatski stručnjaci?

Igor Grdić i Viktor Petik: Jesu.

Tanja Pureta: Dakle, dizajneri u Hrvatsko su na svjetskoj razini dizajneri i imamo takvu jednu moć znanja.

Igor Grdić: Pogotovo kad vidite da je jedna korporacija odlučila napraviti dizajnerski centar u Hrvatskoj.

Tanja Pureta: Kada se ljudi dođu kod vas zaposliti, oni mogu dobiti vrhunska znanja iz dizajniranja takvih kompleksnih proizvoda kod vas. Odnosno ne moraju ići po to znanje negdje izvan Hrvatske, što se toga tiče. Može se reći da tako pokazujete kako je upravljanje učinkom zaposlenika vaša odgovornost. Da pojasnimo, upravljanje učinkom podrazumijeva proces upravljanja ljudskim potencijalima na način da se kontinuirano prati rad, pružaju povratne informacije, postavljaju individualni ciljevi, što u konačnici pomaže organizaciji da bude učinkovita.

Igor Grdić: Tako je. Ne očekujemo da ljudi imaju već ta znanja kad dođu kod nas. Jer ako ne dolaze već izvana, mislim da u Hrvatskoj nemaju gdje ta znanja steći. Djelomično da, ali puno toga će učiti kod nas. Ulažemo u svoje zaposlenike i jedan od važnih savjeta za upravljanje učinkom zaposlenika i organizacije jest da on ovisi o nama, direktorima i članovima uprave. Spremni smo ulaziti s novim ljudima u pothvate i moramo još s njima raditi kako bi došli kod nas i nove stvari naučili.

Igor Grdić: Važno je reći da bi ljudi, koji bi sada došli raditi u tvrtku, imali mogućnost raditi sa svim renomiranim svjetskim IT ili, reći ću, cloud providerima. Neću govoriti o imenima, zna se koji su glavni, a mi radimo s njima. Neki od njih dolaze fizički kod nas u Zagreb, pri čemu se posjet bazira na diskutiranju o rješenjima, sadašnjim i budućim. Tako da bi ljudi imali priliku i nove trendove, pogotovo data centar trendove vidjet, čuti i naučiti o njima kod nas. Malo je firmi u Hrvatskoj koje mogu pružiti takav razvoj - ima ih, ali ne previše.

Povezanost s drugim stručnjacima pomaže za efikasno upravljanje učinkom

Tanja Pureta: Umjesto da ljudi idu vidjeti razne providere vani, provideri dolaze k vama te ljudi mogu vidjeti u Hrvatskoj puno toga što treba. U tom kontekstu, upravljanje učinkom zaposlenika osiguravate kroz dijeljenje znanja i informacija s drugim stručnjacima.

Igor Grdić: Samim tim što smo globalni dizajn centar, mi smo i centar koji ugošćuje takve goste i gdje se onda diskutira i debatira o nekakvim arhitekturama, umreženim i novim budućnostima. Stoga omogućavamo širenje znanja i na taj način, što osigurava da radni učinak bude zadovoljavajući, a onda i već ranije spomenuto upravljanje učinkom nije zahtjevan zadatak.

Viktor Petik: Čak kažu da je kod nas kao da živite u Hrvatskoj, a radite vani. Baš tako.

Tanja Pureta: Čim uđete u Vertiv firmu, ušli ste u jedno internacionalno okruženje što se tiče znanja i kompetencija.

Viktor Petik: Na poslu više pričamo engleski nego hrvatski. Ne među sobom, nego jednostavno u svim projektima u prodajnom ciklusu uglavnom se priča samo engleski. Kupci kod Igora, dvadeset dvije zemlje, u mom dijelu znači cijela EMEA, Europa, Bliski Istok, Afrika - svi kupci kod mene manje više, skoro svi su van Hrvatske i sve je to izvoz.

Tanja Pureta: A unutar firme? Premda zapošljavate Hrvate, dobro, to je sada jedna mješavina jezika pretpostavljam.

Viktor Petik: Neovisno, na hrvatskom se priča.

Igor Grdić: Unutar firme na hrvatskom, ali budući da nam dolazi dosta gostiju, razgovara se i na engleskom.

Zaposlenici su hrvatski lokalni podizvođači

Tanja Pureta: Odlično. Slijedi jedno pitanje koje se nadovezuje, a to je koliko ljudi zapošljavate u Hrvatskoj, koje sve struke i na kojim sve lokacijama?

Igor Grdić: Trenutno zapošljavamo oko 250 ljudi. Nalazimo se na dvije lokacije, jedna lokacija je u Zagrebu, sad neću govorit adresu.

Tanja Pureta: Krasna je i velika lokacija.

Igor Grdić: Nova zgrada, nova lokacija - lijepa je, i lijepi nam je ured. A druga lokacija, naši proizvodi i pogoni, je u Hrvatskom Zagorju gdje upošljavamo hrvatske lokalne podizvođače. Dakle ovisno koliko ih ima kod Viktorovih projekata, uz nas 250, plus njih 200-300, naravno sve to ovisi o dinamici samih projekata.

Tanja Pureta: Znači 500-600 zaposlenika.

Igor Grdić: Kad je u piku, tako je.

Viktor Petik: A nekad nas zna biti i dva puta više, što u dizajnu, što u proizvodnji, jer su ljudi potrebni da bi se svi projekti izvršili.

Igor Grdić: Znači, od 500 do 700 ljudi zapošljavamo u Hrvatskoj. Rekao sam i u našem uvodnom dijelu da je ovo strana korporacija, ali je ovo definitivno hrvatska priča.

Tanja Pureta: Definitivno ako ste rekli da su tih 500, 600 ljudi Hrvati.

Viktor Petik: Tako je, sve hrvatsko, hrvatska je firma.

Igor Grdić: Oni koji mogu dodati dodatnu vrijednost nama i na tim projektima su uključeni.

Upravljanje učinkom dovodi do uspjeha

Tanja Pureta: Ako bih sumirala, može se reći da postoje Hrvati koji imaju odlična znanja i vještine i uz odlično vodstvo i organizaciju mogu raditi najkompleksnije projekte na međunarodnoj razini. To znači da nije stvar u našoj kompetentnosti, nego u dobroj organizaciji, dobroj ideji, dobroj viziji i dobrom vođenju. Odnosno, adekvatno upravljanje učinkom leži iza svega toga, je li tako?

Igor Grdić: Da, upravljanje učinkom, uključenost i trud se uistinu cijene najviše.

Viktor Petik: Nadovezujući se na to, mislim da imamo vrlo kompetentne ljude, što se kroz upravljanje učinkom i primijeti. Osim toga, mislim da se u Hrvatskoj mogu naći vrlo kompetentni ljudi.

Tanja Pureta: Koje onda još dodatno razvijate na različite načine. Postoji li nekakav onbording kod vas? Dođu li ljudi i odmah znaju kako će izgledati njihov proces edukacije da dođu do neke standardne razine?

Igor Grdić: Postoji, imamo mentor program. Kada bi se nova osoba priključila našoj firmi, u određenom odjelu dobila bi mentora, koji je onda uvodi u sam posao. Isto tako, tvrtka je globalno, korporacijski odredila određeni intro program. Odnosno, osoba otputuje na par lokacija unutar Europe, gdje dobije znanja specifična za određenu grupu proizvoda. Nakon toga kreće u aktivniji rad u organizaciji, te kreće mentoring koji se ne bazira samo na temama tehničkih znanja. Taj mentoring je meni, u moru organizacije, često puta i bitniji jer upravo kroz upravljanje učinkom pridonosi dobrim rezultatima. Odnosno poticanje samog team spirit-a te upućivanje u to kako sama organizacija diše. Točnije, isticanje timske igre, da jedni druge pokrivamo i onda organizacija omogućuje da se nešto uči, ako je to nešto što se uči. Tako je i upravljanje učinkom proces koji se odvija konstantno i paralelno uz sve ostalo te se može pravovremeno reagirati ako postoji problem.

Poticanje organizacijske kulture za osiguranje učinkovitosti

Viktor Petik: U sklopu tvrtke, imamo organizacijsku kulturu. Mi ovdje u Hrvatskoj imamo jednu svoju posebnu kulturu zbog kojih i jesmo drugačiji unutar same korporacije. Odnosno mi unutar korporacije, i dalje imamo neku start - up kulturu, što nas je i učinilo uspješnim. Tako smo uspjeli pokrenuti jednu novu proizvodnu liniju koja prije 15 godina nije postojala. Tada se u Emerson-u, rodila ideja i krenulo se raditi. Mislim da je korporacija pustila da vidi što će s tim biti. Sami smo plaćali svoje račune, nismo dobivali nikakve novce u tom trenu za nikakav razvoj. Sami smo se financirali kroz projekte koje bismo dobili. Na kraju smo došli do toga da smo postali, prije par godina prepoznati kao jedna nova proizvodna linija, sada u Vertivu.

Tanja Pureta: Ako dobro razumijem, s obzirom da ste to pretvorili u organizacijsku kulturu, znači da su poduzetnički duh i inovativni mind-set ili mentalni sklop i dalje prisutni u firmi. Odnosno ne postoji nekakva zona udobnosti - “sad smo napravili i dosta je”. Dakle konstantno razvijanje je nužno kako bi upravljanje učinkom bilo od koristi.

Igor Grdić: Komfor zona ne postoji.

Viktor Petik: Postoji can-do stav, odnosno možemo mi to, ali točno kako ćemo, nismo još sigurni. No do kraja ćemo smisliti. Planiramo i pratimo učinak kako idemo - dakle, upravljanje učinkom provlačimo kroz cijeli proces.

Tanja Pureta: Pokazalo se kao jedna uspješna strategija za učinkovito upravljanje učinkom, s obzirom da ste išli s tim can-do stavom i uvijek pronašli rješenje. I danas je onda isto tako?

Zahvaljujući svih zaposlenicima Vertiv uspijeva

Igor Grdić: Jednostavno idemo i probamo. Upravljanje učinkom nam omogućava da procijenimo kako nam ide, a uspijevamo zahvaljujući našim ljudima u firmi, našim kolegama, zato hvala im.

Tanja Pureta: Pričamo o ljudima, upravo ste im zahvalili. Recite koje sve struke zapošljavate. Imate li nešto i humanističko, društvenih?

Viktor Petik: Mislim da ima u upravljanju ljudskim resursima. Struke koje zapošljavamo su najviše i dalje elektro-inženjeri, strojari, arhitekti, građevinci, odnosno inženjerske struke. Zatim imamo financije, ima i ekonomista, ali prvenstveno je najviše elektrostrojarska struka. S tim da radimo s pet inženjerskih disciplina koje su najviše zastupljene u projektima - elektrotehnika, strojarstvo, građevina, arhitektura i BMS ili kontrole.

Tanja Pureta: Planirate li nova zapošljavanja?

Igor Grdić: Konstantno, da.

Tanja Pureta: Dakle svi koji su zaintrigirani ovom emisijom mogu se javiti i primit ćete njihove zamolbe, vidjeti što i kako dalje. Naravno ovisno o njihovim CV- ima i vašim potrebama.

Igor Grdić: Mogu poslati, da.

Viktor Petik: Konstantno rastemo i zapošljavamo, iz godine u godinu. Mislim da smo trenutno naše urede u koje smo se preselili prije godinu dana, već prerasli.

Timskih duh i zajedništvo kao dio formule za uspjeh

Tanja Pureta: Kad smo već kod ljudi, vidjela sam da imate jednu snažnu filozofiju neformalnog druženja i sporta. Zasigurno se time ostvaruje zajedništvo i timski duh, što sigurno može pogodovati za uspješno upravljanje učinkom. Bavite se sportom unutar firme?

Viktor Petik: Imamo oko za to.

Tanja Pureta: Vidjela sam stolni nogomet.

Igor Grdić: To su novi prostori koje smo uredili s par zanimacija. Isto tako i van posla se kolege druže. Bilo nogomet, na košarci, grupnim sportovima, ili se ide organizirao na skijanja, jedrenja i slično.

Tanja Pureta: Odlično. Ta neformalna komunikacija, sasvim sigurno je jedan sastavni dio vašeg poslovanja?

Igor Grdić: Bitno je, kao što sam napomenuo, za kreiranje timskog duha i zajedništva. U našem slučaju imate ne osam, nego deset sati rada kad ste na poslu. Ako to prenesete i u privatni život te se družite s kolegama, onda ta homogenost i upravljanje učinkom još bolje funkcioniraju.

Tanja Pureta: Koliko je posao stresan?

Viktor Petik: Ne znam, ali ja sam bio kod kardiologa.

Igor Grdić: Ja sam izgubio kosu. Ima stresnih perioda.

Tanja Pureta: Ne može se baš za sve okriviti stres, zar ne? Ali za mnoge, pogotovo mlade, stres može biti pozitivan u smislu dodatnog adrenalina.

Igor Grdić: Da, upravo na kraju uz pozitivan ishod i rezultate te kad vidite ekipu u slučaju uspjeha - zaboravite stres.

Učinak Covid krize na poslovanje

Tanja Pureta: Dobro. Idemo na jednu drugu temu, a to je nezaobilazna Covid kriza. Kako je Covid kriza utjecala na vaše poslovanje i upravljanje učinkom? Na mnoga poslovanja je utjecala negativno, na neka neutralno, neka pozitivno, na neka ima mješavinu utjecaja. Međutim ono što se sasvim sigurno zna je da je sve više potaknula online poslovanje. Što sigurno ima i reperkusije za vaše poslovanje, pa očekujete li uskoro i veću potražnju ili nove trendove? Bolje ćete vi reći nego ja.

Igor Grdić: Ono što ja mogu reći za svoj teritorij koji pokrivam sa kolegama je da smo mi vidjeli definitivno porast interesa. I Hrvatska, koja je relativno mala zemlja i znalo se tko ima podatkovne centre do nedavno, sad vidimo i zahtjeve od tvrtki koji su do sada bili tihi. Odjednom se nastavio interes u samoj Hrvatskoj, a u okolnim zemljama je došlo također do zahtjeva za dodatnim kapacitetima. Nama je ova kriza, neću reći, pogodovala jer su manji investitori stavili svoje investicije na hold i čekaju, slušaju što će se dogoditi. No srednji i veliki projekti su se ubrzali jer jednostavno zahtjev za online kapacitetima raste, raste i raste. Da bi se on ostvario i kretao dalje, ponovo se vraćamo na kućice i skladišta. Tu vam treba podatkovni centar i samim tim zahtjevi za kritičnom infrastrukturom za te iste centre dolaze do nas i posao kao takav raste.

Tanja Pureta: Poslovanje na daljinu je vama sastavni dio poslovanja, rekla bih s obzirom da ste centri i radite sa cijelim svijetom, pa vam je to normalno i uobičajeno. Koja bi bila vaša formula uspjeha? Savjeti za motiviranje ljudi i upravljanje učinkom u poslovanju na daljinu?

Upravljanje učinkom i motiviranje ljudi na daljinu

Viktor Petik: U jednu ruku navikli smo raditi na tele-konferencijama s ljudima van tvrtke, no nismo navikli raditi s kolegama koji trebaju sjediti u uredu. Nismo navikli proći par koraka niz hodnik i nešto pitati, brzo riješiti. Isto tako, bilo je potrebno puno dulje vrijeme nakon Covid krize kako bi postigli istu efikasnost nego što smo očekivali. Morali smo puno više raditi na tom radu na daljinu. Motiviranje ljudi i upravljanje učinkom je išlo tako da smo svi radili zajedno, svi smo bili u istome, svi smo bili i ujutro i navečer na konferencijama. Kad je trebalo, prilagodilo se kolegi koji je morao čuvati dijete ili koji je morao skuhati ručak, pa se time radni dan odužio.

Tanja Pureta: Dakle, fleksibilnost je bila potrebna.

Viktor Petik: Da, fleksibilnost i komunikacija među svima za upravljanje učinkom i postizanje cilja. Kao uprava imali smo vrlo čestu i nadamo se jasnu komunikaciju sa zaposlenicima. Što je sljedeći korak, što očekujemo kad ćemo otići iz ureda, kad ćemo se vratiti, koliko dugo odgađamo, kako vidimo stanje i da neće biti otkaza. Na taj način se radni učinak, odnosno upravljanje učinkom održalo na uspješnoj razini u ovoj situaciji. Također smo prenijeli brzo i vrlo jasno da su radna mjesta sigurna. Mislim da bi svima u tom trenu to bilo prvo pitanje na pameti.

Tanja Pureta: Dakle, pružili ste im kontekst, kao uprava bili zajedno s njima cijelo vrijeme, komunicirali, te radili zajedno. Stoga ta jedna uključenost, ali ona nije samo stvar Covid krize, nego tako bi cijelo vrijeme trebalo biti kako bi upravljanje učinkom proizvelo pozitivne rezultate.

Uključenost kao dio svakodnevnog rada

Viktor Petik: Tako je. Tako funkcioniramo i inače, zato je upravljanje učinkom kao proces integriran u svakodnevni rad.

Igor Grdić: Da, u ovoj situaciji bilo je potrebno češće komunicirati. Jer ja imam timove i u Češkoj i u Rumunjskoj, koji su dio našeg prodajnog tima. Kolege s kojima smo, sad usred Covid situacije, puno češće komunicirali putem online alata. Budući smo često tamo putovali, ili ja ili netko od kolega iz Zagreba, onda smo se viđali s tim kolegama i to je jedan vid komunikacije – face to face. Usred ove krize, putem online alata to je dobro funkcioniralo. Svaki drugi dan smo se čuli u vezi raznih tema i tako smo postigli da se homogenost ne izgubi i da imamo i dalje uspješnu timsku organizaciju.

Tanja Pureta: Izvrsno. Vjerujem da će to mnogim našim slušateljima doći kao dobri savjeti kako da i oni rade online i poboljšaju motivaciju i upravljanje učinkom. Vratila bih se sad ponovo na rad s klijentima ili na upite klijenata na koje se najradije odazivate jer ste gotovo bez konkurencije u svijetu? Viktore.

Viktor Petik: Malo sam se zamislio na tim pitanjima, a onda mi je prvo palo na pamet, najdraži upit mi je onaj koji je jasan -  kad kupac dođe, točno zna što hoće. Mi smo obično ti koji smo kao savjetnici - kupac uglavnom dođe i ima ideju što bi htio, a mi onda s njim moramo sjesti i dogovoriti kako da dođemo do onoga što njemu treba. Jer kupac dođe s onim što bi htio, a na kraju te priče ispostavi se da mu je potrebno nešto drugo. Ali imaju oni kupci koji znaju što hoće i onda je to vrlo brza i kratka priča.

Jedno je želja, a drugo potreba

Igor Grdić: To su oni koji su već iskusni. Oni koji su već jednom ili više puta, napravili puno podatkovnih centara.

Viktor Petik: S nekima i dođemo do toga da znaju što trebaju, za što su potrebni dugi, dugi razgovori. No onda se jednom dogovorimo i uglavnom kada ponovo nešto trebaju oni to isto onda traže više puta. Što je vrlo, vrlo dobro.

Tanja Pureta: Rekla bih da ovaj savjet nikad nije dovoljno ponavljati, iz razloga što mnogi ponekad prebrzo skoče u zaključak umjesto da se napravi dobra priprema i analiza. Kad se napravi dobra analiza poslije je puno manja vjerojatnost nekih problema. Dobro ste rekli jedno je kad kupac nešto želi, a drugo je kad nešto treba.

Igor Grdić: Podatkovni centri su kompleksna stvar, jer ljudi žele jedno, a u principu trebaju drugo. Da usporedimo, žele na primjer Mercedes za cijenu Golfa, što nije realno. Stoga gledamo Passata. Modularna priča je odlična zato što ljudi mogu pokrenuti svoj data centar biznis s jednim nivoom kapaciteta, manji centar, a onda ga modularno proširivati.

Tanja Pureta: To je baš super.

Igor Grdić: To je jedna ljepota rješenja.

Tanja Pureta: Do tog modularnog rješenja dolazi kada u principu se izgradilo nešto potpuno novo, jer se nije moglo nadograđivati?

Igor Grdić: Do tada ste imali zgradu u kojoj ste mogli raditi u kompletnoj veličini, za krajnju nekakvu fazu, pa ste je unutra opremali.

Viktor Petik: Ne možete pola zgrade napraviti od betone i cigle, pa onda proširivat. S modularnim čeličnim rješenjima je to puno, puno jednostavnije.

Organizacija projekata

Tanja Pureta: Kako organizirate tako kompleksne projekte? U čemu je tajna uspješnog timskog rada? Ako ima još nešto što nismo dodali što se tiče efikasnog upravljanja učinkom.

Viktor Petik: Mislim da smo pokrili sve. Dodao bih uključenost u projekte svih nas koji jesmo na projektu, i još raznih šefova i direktora koji budu uključeni u donošenje odluka što je nužno za upravljanje učinkom. No uz to, u donošenje odluka uključeni su i inženjeri koji nisu direktori. Naravno postoji hijerarhija, no na projektima nemamo zapovijedanja. Jer odluke, posebno krive odluke mogu se poslije ticati svih raznih odjela i obično pokušavamo kroz uključenost i upravljanje učinkom doći do nekog konsenzusa i dogovora. Tako ili smo zajedno pogodili ili ćemo zajedno ispravljati. Drugo, unutar korporacije imamo „start up mentalitet“. Primjerice ako negdje u radu nastane rupa, neovisno što netko ne zna što točno treba raditi, kolege će uskočiti i pokriti rupu. Tako jedni drugima uskačemo u pomoć u projektima koji su kompleksni, ako vidimo da će nešto pomoći, pridonosimo tome svi.

Tanja Pureta: Izvrsno, uistinu vam upravljanje učinkom nije nepoznanica. Da bi se ljudi brzo uklopili u vaš tim, koje karakteristike očekujete od zaposlenika?

Igor Grdić: Otvorenost, spremnost učenju, inovativnost, fleksibilnost.

Tanja Pureta: Spremnost davanja prijedloga i priznavanja greški.

Igor Grdić: Zapravo to je dio učenja, čije se usvajanje onda prati kroz upravljanje učinkom, no naravno i to je bitno.

Poslovanje s timovima u drugim zemljama

Tanja Pureta: Rekli ste kako izgleda poslovanje s timovima u drugim zemljama. Ima li još neka tajna uspjeha, koju bi izdvojili za uspješno upravljanje učinkom svih timova uključenih u organizaciju?

Igor Grdić: Tajna uspjeha? Nema, mislim da je Viktor već rekao dovoljno. Meni je rekao kada sam došao u ovu firmu iz jedne druge korporacije da firma zajedno diše. Došao sam prije pet i pol godina kada je bilo tek stotinjak zaposlenika, a sada kada ih je 250 i dalje vrijede ista načela. Firma zajedno diše, kako mi familijarno volimo reći – svi za jednog. Gaji se timski duh i kao takvi guramo uspješno prema naprijed, što se opet nadovezuje na upravljanje učinkom tima. Nema hijerarhije, u smislu da smo mi kao članovi uprave isto tako uključeni u projekte. Zasučemo rukave i sjedimo s kolegama iz raznih odjela te se s njima i smijemo i plačemo.

Viktor Petik: Svi smo skupa tu. Iako je firma narasla, i dalje se trudimo da ljudi vide firmu kao svoju. Radimo i gradimo firmu za sebe kako ne bi morali ići negdje van tražiti posao. Imamo nešto sada, ovdje, naše, što smo pokrenuli, što gradimo dalje da bude veće, naše i da dugo traje. Uključujući sve u viđenje i ostvarivanje zajedničkog cilja, također omogućuje da upravljanje učinkom bude učinkovito.

Tanja Pureta: Može se reći da ste doveli svijet u Hrvatsku?

Igor Grdić i Viktor Petik: Da.

Kulturalne razlike unutar organizacije

Tanja Pureta: Zanimljivo. Nadalje radite sa ljudima iz drugih zemalja, što podrazumijeva drugačije kulture. Međutim, ako dobro razumijem - vi potvrdite ili opovrgnite - ako imate dobro postavljene vrijednosti i dobru komunikaciju, jasno uz dobra načela vođenja i dobro upravljanje učinkom, to je onda iznad kulturalnih razlika. Igore.

Igor Grdić: Da, to je ta formula uspjeha. Morate osigurati jer smo ipak korporacija, support ili podršku i na korporativnom nivou. Ništa od ovog ne bi bilo da mi nismo imali podršku središnjice, bilo iz Europe ili Amerike. Znali smo se dobro pozicionirati, što je Viktorov i moj zadatak te zadatak određenih ljudi u firmi. Dobro smo se pozicionirali van firme u korporaciji, te kada su se donosile odluke pobrinuli smo se da te odluke dođu i u Hrvatsku.

Tanja Pureta: Drugim riječima, ne treba čekati da se netko sjeti ili plakati, jer tako se nije nitko sjetio.

Viktor Petik: Treba ustrajnosti i rada na prodaji samog sebe. Ako ne, onda treba stvoriti priliku, a kad ju vidiš, treba ju i zgrabiti.

Igor Grdić: Bez srama. Naravno ne biti grub i vulgaran, ali ne smije se sramiti, treba zgrabiti priliku.

Tanja Pureta: Vi se ne sramite.

Donacije i korporativno volontiranje

Naime, društveno odgovorno poslovanje je vaš imperativ. Znam da ste dosta donirali u Hrvatskoj, između ostalog sada potaknuti i ovom Covid krizom. Mislim da trebate reći nekoliko riječi oko toga kome ste sve pomogli.

Viktor Petik: Vertiv je član korporativnog volontiranja te smo u Hrvatskoj sudjelovali u nizu aktivnosti u sklopu akcija korporativnog volontiranja. Što se tiče donacija, zadnja donacija koju smo napravili bila je za bolnice u Hrvatskoj, gdje smo donirali četiri UBS-a, zajedno sa našom kompletnom servisnom instalacijskom podrškom. To su bile bolnice Sveti duh u Zagrebu, odnosno u Ogulinu i Slavonskom Brodu. To su bile bolnice za koje smo dobili hint da im je hitno potrebna podrška u smislu UBS-a. Donirali smo i uspješno obavili servisne instalacijske radove. Mislim da su, s obzirom na situaciju koja je tad bila i još uvijek je, bolnice i zdravstvo definitivno dobre odluke za donaciju.

Tanja Pureta: Dakako, vaši sustavi su važni bolnicama. Također, kao i bilo kojem sistemu koji je malo kompleksniji.

Igor Grdić: Hoćete primjer? Recimo, respirator. On se napaja, a ako nestane električne energije ili se dogodi potres, ne upali se generator ili mu treba neko vrijeme. U tom slučaju UBS svojim baterijama osigurava određeni broj minuta ili sati da taj respirator i dalje radi.

Tanja Pureta: Dakle, zahvaljujući vašim rješenjima i proizvodima može se reći da su mnoge vitalne stvari u društvu u sigurnim rukama.

Viktor Petik: Tako je. Određene bitne stvari poput komunikacija, prometa, zdravstva trebate osigurati. Ne govorim da sada imaju neispravne opreme, ali treba osigurat ispravni back-up.

Savjeti drugim organizacijama i državi za povećanje uspjeha

Tanja Pureta: Odlično. Skoro smo na kraju razgovora, imam još jedno pitanje za vas. Koji bi savjet pružili hrvatskim organizacijama kako bi oni stvorili svoju odličnu priču, a koji savjet državi da bude još plodnije tlo za uspješne poduzetničke priče? Kako da svijet dođe u Hrvatsku kao što je slučaj kod vas?

Viktor Petik: Zar nismo rekli da nećemo o državi?

Igor Grdić: Treba imati cilj i znati što želite, u kojem smjeru idete. Pri tome, taj cilj ne mora biti konačan i posve jasan, ali važno je da imate u vidu konture cilja. Kada jednom dođete do cilja, pojavit će se novi cilj i tako nastavljate ići dalje prema novim izazovima i planovima. Ujedno, bitno je da je cilj zajednički i tu najviše u priču dolazi upravljanje učinkom. Ako samo nas dvoje vidimo cilj, a 90% drugih zaposlenika ne vidi i nije im jasno u kojem smjeru idemo, organizacija neće funkcionirati. Dakle, timski duh je potreban. Važno je da ljudi oko vas znaju kamo idu kao organizacija, kao tvrtka i da onda zajedno u tom smjeru nastojimo ostvariti cilj. Sam cilj se ostvaruje predanim radom, ostvaruje se zalaganjem što zaposlenika što direktora.

Problemi su sastavni dio poslovanja

Doći će do problema i prepreka, pri čemu se ne smije odustati na tim preprekama već treba gurati naprijed, uz upravljanje učinkom. Odnosno uz analizu uspješnih i neuspješnih pothvata, pružajući podršku i informacije drugima. Ne pričam o novoj filozofiji, ovo je već svima poznato, stoga ne odustajte ljudi i nema se tu što puno dodati. Budite uporni i ako doista vidite cilj i mislite da je vrijedno za njega se borit, pokušajte druge uvjeriti oko sebe u to isto. I gurajte naprijed.

Tanja Pureta: Ima jedna izreka koja kaže da su prepreke ono što vidimo, ako maknemo pogled s cilja. Odnosno, ako imamo cilj, onda jasno trebamo biti usmjereni na njega kako bismo ga ostvarili. Vjerujem da su slušatelji dobili fantastične inspiracije te savjete kako u ovom trenutku sagledati još veće mogućnosti i napraviti nove iskorake u svom poslovanju. Došli smo do kraja emisije. Hvala vam lijepa Viktore i Igore na odličnim i inspirativnim riječima. Hvala vama slušatelji što ste nas slušali. Želimo i dalje puno uspjeha Vertivu te svima da budu potaknuti fantastičnim vrijednostima i neka timski ostvaruju daljnje ciljeve. Hvala.

Igor Grdić i Viktor Petik: Hvala vama i pozdrav slušateljima.