Možete li zamisliti da nemate kome ispričati svoje uspjehe ili svoje strahove? Možete li zamisliti da ne možete podijeliti s drugima svoju sreću ili tugu, uzbuđenje ili razočaranje? Možete li zamisliti život bez komunikacije s drugima?
Učinkovita komunikacija je sastavni dio života, svakodnevna pojava kojom se bavimo čak 75% našeg budnog vremena. Već od prvog plača komuniciramo s drugima, želeći da nas čuju i razumiju na pravi način.
Većina ljudi misli da su stručnjaci za komunikacijske vještine samo zato što svakodnevno komuniciraju s drugima. Također, mnogi smatraju da se sposobnost za dobro (odnosno loše) komuniciranje nasljeđuje. Tako oni manjak vlastitih komunikacijskih vještina objašnjavaju genima i odbijaju svaku osobnu odgovornost za to. Međutim, radi se o zabludama. Ako ljudi svaki dan komuniciraju, to ne znači nužno da će samim time biti vješti u komunikaciji. Također, vješti govornici se ne rađaju – oni se stvaraju tijekom života.
Ne izražavamo se dovoljno jasno
Cijeli život jedete sredinu kruha, a zapravo volite koricu? Većina nas je cijeli život podučavana kako se treba ponašati poslušno. U školi sjedimo i slušamo, kod kuće trebamo biti mirni i prihvaćati ono što nam kažu kao jedino ispravno i nepogrešivo. Izricanje vlastitog mišljenja, potreba i očekivanja gotovo je ravno nepoželjnom i neprilagođenom ponašanju. Na kraju dana, zbog svega navedenog ne izričemo jasno ono što želimo, mislimo i osjećamo. Učinkovita komunikacija tada ne može biti ostvarena i čini nam se da ne znamo je li iracionalna komunikacija ili su iracionalni ljudi. Kako kaže kineski filozof Konfucije: „Zbog jedne riječi čovjeka često mogu smatrati mudrim, ali zbog jedne riječi čovjeka često mogu smatrati i glupim. Uistinu, moramo dobro paziti što govorimo“
Promislite na trenutak koliko ste se puta našli u situaciji da vam je bilo jako stalo da vas drugi ispravno razumiju, a ipak ste bili pogrešno shvaćeni? Koliko puta ste izbjegavali izraziti svoje mišljenje kako biste spriječili neugodne situacije i stvaranje dodatnih sukoba? Koliko puta niste uspjeli jasno izraziti svoje mišljenje iako ste znali da uspjeh neke vaše aktivnosti upravo ovisi o tome?
Vjerujemo kako neki od vas nisu zadovoljni odgovorima na ova pitanja. Upravo to nezadovoljstvo odražava se na vaš privatni život, ali i na kvalitetu vašeg poslovanja. (Učinkovita) komunikacija je neizbježna i dio je svake životne i poslovne situacije. No, krenimo ispočetka. Prvo detektirajmo što/tko je jedan od krivaca kako bi lakše mogli shvatiti kako popraviti stvar.
Učinkovita komunikacija je vještina koja se uči i razvija
U svakodnevnom životu često se susrećemo s nizom komunikacijskih zamki kojima ponekad jednostavno ne uspijevamo upravljati. Odgovor na pitanje: „Zašto je to tako?“ nalazi se duboko ukorijenjen u naš, ne tako kvalitetni, obrazovni sustav. Nažalost, škole nas nikad nisu sustavno podučavale kako izbjeći nesporazume, kako izraziti vlastite potrebe, želje i očekivanja te ih uskladiti s okolinom.
Naposljetku, škole nas nisu poučile jednu od najvažnijih vještina u privatnom, pa tako i u poslovnom, svijetu - kako uspješno komunicirati. Baš kako stih iz poznate pjesme Pink Floyd-a naglašava važnu simboliku: samo smo još jedna cigla u zidu. Zidu obrazovnog sustava rigidnog na promjene i zahtjeve suvremenog svijeta. Stoga je važno osvijestiti da nije problem u vašim „genima“, već u nedostatku znanja koji vodi do vještine.
Jasna komunikacija - zadovoljni sugovornici
Vještina vođenja dijaloga osnovni je preduvjet uspješnog života i preduvjet za ono što se provlači kroz cijeli ovaj tekst - učinkovita komunikacija. Također, preduvjet je i skladnih odnosa s prijateljima, u obitelji, braku... ali i na poslu. Nedorečenost, neizricanje onoga što mislimo ili pak izricanje onoga što mislimo, ali na dvosmisleni način, dovode do međusobnog neshvaćanja i nerazumijevanja. Nažalost, mnogo toga u životu (i na poslu) ne dobivamo samo zato što ljudima nedostaje vještina otvorene komunikacije. Pojasnimo ovu problematiku na anegdoti iz privatnog života:
Žena i muž žive već 50 godina u skladnom braku. Svako jutro doručkuju i uvijek imaju iste rituale. Žena reže kruh i mužu daje koricu, a sebi sredinu. Jedno jutro krene razmišljati: „Zašto bi mu svako jutro davala koricu kad je korica nešto što ja najviše volim? Dosta sam se odricala tijekom svih ovih godina! Danas ću sebi ostaviti koricu, a njemu dati sredinu.“ Tako i učini. Muž ju prvo pogleda iznenađeno, a potom mu se oči ispune ljubavlju. “Draga, čitav život šutim i jedem koricu, premda puno više volim sredinu, jer vidim da je i ti voliš. Hvala ti što si se odrekla svoje sredine i dala je meni!“
Poruka ove priče je jasna: jasno i pravovremeno izrecite svoje potrebe i želje i izbjeći ćete buduće sukobe (ili kao u slučaju ovog para, dugogodišnje nezadovoljstvo tijekom zajedničkih rituala koji trebaju izazivati sreću). Ali ne samo da ćete izbjeći moguća nezadovoljstva, već ćete tuđe, ali i svoje zadovoljstvo, postaviti na zavidnu razinu. Ova anegdota nosi važan zaključak koji možemo primijeniti i u poslovnom svijetu - povratne informacije su važnije nego što mislite pa svakako koristite prilike kad ih možete dati ili čuti od svojih sugovornika.
Učinkovita komunikacija ≠ čitanje misli
Koliko je nerazumijevanja u vašem životu? Zbog čega uopće pristati na nerazumijevanja u našim životima? Društvo nas uči da ugodimo drugima, da nastojimo otkriti što vole, koji su njihovi snovi, i da im pomognemo ispuniti njihove želje jer ćemo se tada i sami osjećati voljeni i prihvaćeni. Zvuči li vam to kao paradoks? Jer, s obzirom da niste skloni reći što vam treba, izgleda da ste primorani samostalno otkriti tuđe potrebe i kako ih zadovoljiti. Jasno je i da vi sami često očekujete da drugi prepoznaju vaše neizrečene želje, potrebe i osjećaje. Ako se to ne dogodi, ljutite se, započinjete sukobe i nezadovoljni ste. Naposljetku, sve to rezultira dodatnim nerazumijevanjem. Međutim, u tome nedostaje mala karika – sposobnost čitanja tuđih misli.
No, šalu na stranu. Ako želimo uspostaviti otvorene, iskrene i pozitivne odnose s drugima, bilo u obitelji, na poslu ili s prijateljima, vrijeme je da prestanemo očekivati da će netko pročitati naše misli (i da mi to trebamo raditi za druge) i naučimo što je to učinkovita komunikacija.
Što je uopće „učinkovita komunikacija“? Učinkovita komunikacija je razmjena misli, informacija, ideja i poruka između ljudi ili grupa. Ali to nije komunikacija ako slušatelj informaciju ne razumije. Komunikacija se može odvijati verbalno, neverbalno, pisanim putem ili ponašanjem. Ona se ostvaruje i slušanjem i korištenjem povratne informacije. Rukovoditelji informacije trebaju davati i prikupljati. Bez obzira kome ili kojoj publici se morate obratiti, umijeće jasne komunikacije može biti zastrašujući zadatak.
Baš kako je i ranije rečeno, učinkovita i jasna komunikacija je vještina koja se razvija. Upravo zbog toga nemate razloga očajavati! Vještine se u bilo kojem trenutku života mogu početi nanovo usvajati i „izbrusiti“ do savršenstva.
Jasno komunicirali ono što želite
Jasno izrecite ideje koje želite prenijeti drugoj osobi ili grupi ljudi. Držite se ovog pitanja: što biste najviše voljeli da osoba/grupa razumije bolje? Uvijek se zapitajte: „Ima li to što govorim smisla?“, „Ima li reakcija koju dobivam smisla?“, „Ima li smisla perspektiva koju zauzima druga osoba/grupa ljudi?“. Kada obje strane u razgovoru zaista mogu shvatiti da ono o čemu pričaju „ima smisla“, tek tada se ostvaruje jasna i učinkovita komunikacija.
Zapamtite, kao glavni govornik vi ste 100% odgovorni za ono što druga osoba/grupa ljudi treba i može razumjeti tijekom komunikacije. Drugim riječima, ako se ne osjećate da su vas razumjeli, niste ispunili glavni cilj komunikacije. Trebate ponovno komunicirati ono što želite kako bi bili sigurni da vas je druga strana zaista čula. Efikasan način da osigurate da su vas drugi razumjeli jest doslovno ih pitati, tj. zamoliti da ponove što je rečeno. Na taj način dobivate uvid u njihovu interpretaciju onoga što su čuli. Kako biste imali garanciju za rezultate ili reakciju koju želite, morate biti sigurni da vam vaša publika može dati jasno objašnjenje onoga što je rečeno.
Na kraju, trebate si osvijestiti sljedeće – poruka koju šaljete nije vezana isključivo za vas i ono što želite. Poruku slušaju i drugi ljudi, jednako skloni pogreškama u komunikaciji kao i vi. Oni koji vas trebaju slušati, to će činiti kvalitetnije ako znaju da i oni nešto dobivaju iz te komunikacije. Drugim riječima, slušat će vas ako uvide da zaista poštujete njihove potrebe i jedinstvenu perspektivu koju mogu i sami pružiti. Naposljetku, vaši sugovornici su uložili vrijeme i energiju kako bi mogli čuti vašu poruku. Upravo zbog toga je jednako važno prepoznati i uvažiti drugu stranu i poziciju, motivaciju i potrebe koji su u njenoj pozadini.
Asertivnost je vođenje brige o vlastitim potrebama
Važno je spomenuti i asertivnost. Zvuči složeno? Da pojednostavnimo: ako bi htjeli asertivnost prevesti na hrvatski jezik, značila bi pristojna odlučnost ili uljudna energičnost. Biti asertivan znači jasno reći što mislite, osjećate i želite na pristojan i odlučan način, bez očekivanja da će sve uvijek biti po vašem.
Asertivnost je vođenje brige o vlastitim potrebama, bez ugrožavanja tuđih. Nažalost, naučeni smo češće koristiti agresivna i/ili pasivna ponašanja pomoću kojih namećemo vlastita mišljenja i osjećaje zanemarujući u potpunosti tuđa ili žrtvujemo vlastite želje zbog želja druge osobe.
Kako se ponaša asertivna osoba? Ona poštuje druge, ali to traži i za sebe. Asertivna komunikacija je vrlo jasna, konkretna i direktna. Druge se sluša aktivno, s potpunom usmjerenošću na osobu koja govori i na sadržaj koji iznosi. Ona iskazuje svoje osjećaje i očekivanja gledanjem u oči. Hvali druge za konkretna postignuća. Kritiku izriče pozitivno, kao povratnu informaciju usmjerenu na ono što se može bolje, a ne što je loše napravljeno. Preuzima odgovornost za svoje riječi i djela. Spremna je ispričati se kad pogriješi te zna kontrolirati svoje negativne osjećaje.
Zvuči li ovaj opis kao opis Supermana? Ne! To smo svi mi, uz mnogo vježbe, strpljivosti, poštovanja i razumijevanja prema sebi, ali i prema drugima. Eleanor Roosevelt je jednom izjavila: „Nitko vas ne može poniziti bez vašeg pristanka“. Tome je potrebno nadodati - bez pristanka ne možemo poniziti čak ni sami sebe.
Tko traži, taj i dobije
Asertivnost je izbor da budete slobodni i odgovorni za sebe i donosi lakše ispunjenje vlastitih želja i potreba. Kad nešto želite ili trebate, tražite to jasno i otvoreno. Nećete uvijek dobiti sve što želite. Međutim, veća je vjerojatnost da to dobijete ako tražite nego ako ne tražite i čekate da se drugi magično sjete što vama treba.
S druge strane, jedino tako ćete potaknuti i druge da iskreno izraze vlastita očekivanja. Tek onda je moguće ostvariti ono što nazivamo “učinkovita komunikacija” te iskrene, otvorene i tople odnose s drugima. Osim toga, tako jedino možemo ostvariti da…
…jedemo i koricu, a ne samo sredinu kruha!
