Umjetna inteligencija – blagoslov ili prokletstvo?

Sveučilište Cambridge prije nekoliko dana otvorilo je novi istraživački centar verhulme Centre for the Future of Intelligence. Predmet njegovog istraživanja je umjetna inteligencija. Svrha ovog interdisciplinarnog centra je istraživati potencijale i izazove umjetne inteligencije te prikupljati znanje kako bi se ju što bolje koristilo. Istraživat će tehnička, praktična i filozofska pitanja koja se postavljaju pred čovječanstvo uslijed razvoja umjetne inteligencije. Stephen Hawking već dugo kritizira neprovjerena i slabo razmotrena otkrića u ovom području. On je tom prilikom upozorio da uspon snažne umjetne inteligencije može biti kako najbolja, tako i najgora stvar koja se čovječanstvu ikada desila. Naglasio ja da bi umjetna inteligencija mogla konačno iskorijeniti bolesti i siromaštvo u svijetu. Ipak, naglasio je, mogla bi donijeti i opasnosti, poput moćnog autonomnog oružja ili novih načina za potčinjavanje masa ljudi.

Huw Price, profesor filozofije na Cambridgu i direktor centra rekao je: "Umjetna inteligencija bit će jedna od određujućih tema našeg stoljeća te smo svi zajedno suočeni s nastojanjima da na dobar način iskoristimo prilike koje nam ona pruža. Za sada smo, međutim, jedva počeli razmatrati njezine posljedice, dobre i loše." Mislim da nije loše proučavati umjetnu inteligenciju upravo zbog dilema koje su spomenuli ovi autori. Kako te dileme dolaze iz ponašanja nas ljudi, možda bismo prije svega trebali proučiti načine na koji nastaju ova suprotna ponašanja kod pripadnika ljudskog roda i utjecati na ova loša. Vjerujem da bi time i s umjetnom inteligencijom lakše izišli na kraj.

Umjetna inteligencija ili biološko računalo

Indijski duhovni učitelj Osho smatrao je da će umjetna inteligencija u jednom trenutku preuzeti intelektualnu premoć u našem svijetu. Iako je već desetljećima mrtav, a u njegovo doba je tek došlo do bržeg razvoja osobnih računala očito mu se računala nisu svidjela. U svom zanimljivom viđenju sve bržeg razvoja računala i ljudske nesposobnosti da se nosi s nepoznatim prepoznao je mogućnost da nas umjetna inteligencija nadvlada. Osho smatra kako će to vrijeme neizostavno doći.

Uvijek su postojali ljudi koji su se bojali svake novotarije i suprotstavljali joj se. Razlozi su razumljivi: nove stvari često su ugrožavale postojeći red stvari, a nedostatak znanja o njima izazivao je nelagodu pa i strah. Ali računalo je nevjerojatan instrument koji nam pruža ogromne mogućnosti koje nisu raspoložive našem biološkom računalu – našem mozgu. Možemo učiniti stvari o kojima nismo sanjali. Bitno je zapamtiti da je računalo u našim rukama, a ne mi u njegovim. Računala ne stvaraju ratove, neće iskorištavati ljude, neće diskriminirati prema rasi, spolu ili religiji. U konačnici, uvijek možemo izmijeniti program u računalu. A zauzvrat može nam pomoći da ljudska svjesnost dosegne svoj najviši potencijal. Naša memorija je ograničena i nije tako pouzdana. Računala nam mogu omogućiti kvantni skok, mogu nam pomoći da razbijemo cikluse prošlosti i uvjetovanja, mogu omogućiti da više nitko ne bude gladan niti siromašan. Na nama je kako ćemo ih iskoristiti.

Umjetna inteligencija protiv čovjeka?

Umjetna inteligencija može nas već zamijeniti u mnogim sferama. Tako već postoji automatizirani sustav koji nudi savjete ulagačima u poduzećima. Ili roboti koji mogu razlikovati poljoprivredne kulture od korova i s milimetarskom preciznošću uštrcavati gnojiva ili sredstva protiv korova. Roboti koji mogu skuhati savršena jela. No, postoje već i sustavi umjetne inteligencije koji su sposobni samostalno učiti i poboljšavati svoje radnje i zaključke. Ove je godine sustav AlphaGo, program umjetne inteligencije kojega je razvio Google, pobijedio svjetskog prvaka u kineskoj društvenoj igri Go.

I drugi tehnološki divovi rade na umjetnoj inteligenciji pa mnogi korisnički servisi i usluge samo izgledaju kao razgovor s živom osobom. U stvari su to upravo botovi koji uče iz interakcije s nama ljudima. I što je dulja interakcija to je sustav kompleksiniji te omogućuje nužne parametre za rast. Dovoljno je samo zadati im određene kriterije i dalje će učiti sami, bolje i brže nego što to može bilo koji čovjek. A u situacijama gdje će se strojevi nadmetati jedan protiv drugoga učit će takvom brzinom i razvijati nove, nama praktički nedokučive, strategije. Postavlja se stoga pitanje ljudskog rada koji će se podijeliti na onaj koji će biti vrednovan manje od umjetne inteligencije i drugi koji će se vrednovati više.

Umjetna inteligencija zamjenjuje radnike

Iako se mnogima od nas čini da se umjetna inteligencija koja se tek treba pokazati inteligentnom, ponegdje dolazi do njene brže primjene. Koliko god osiguravajuća djelatnost izgledala konzervativna i još pomalo odvojena od remetilačke namjere modernih tehnologija i u njoj dolazi do promjena. Nedavno je Lemonade osiguravateljska kuća ostvarila rekord od isplate štete u roku od 3 sekunde bez uplitanja čovjeka, a danas imamo novi primjer.

Japansko osiguravajuće društvo Fukoku Mutual Life Insurance zamijenilo je 34 svoja djelatnika - robotima. Poduzeće time očekuje povećanje produktivnosti od 30% i stjecanje znanja koje će im omogućiti da još bolje usluže svoje kupce. Djelatnici roboti u stanju su čitati medicinsku dokumentaciju osiguranika. Također, mogu računati isplatu šteta puno brže nego što to mogu ljudski zaposlenici. Novi zaposlenici su marke IBM Watson Explorer i raspolažu kognitivnom tehnologijom koja može misliti poput čovjeka. To im omogućava da analiziraju i tumače sve podatke, uključujući nestrukturirani tekst, slike, audio i video. Osiguravateljska kuća kaže da će već u manje od dvije godine ostvariti povrat na investiciju. Instalacija novih "djelatnika" stajala ih je 1,7 milijuna dolara, dok će ih godišnje održavanje stajati 120.000 dolara. Time će uštedjeti preko 1,2 milijuna dolara godišnje na troškovima plaća. A prema izvještaju Nomura Research instituta skoro polovina svih poslova u Japanu mogli bi do 2035. izvršavati roboti.