Dobar radnik je uvijek dobrodošao, ali ga je jako teško naći. To je naročito istina ako ne gledamo svugdje gdje se dobar radnik može pronaći!
Dobar radnik je uvijek dobrodošao, ali ga je jako teško naći. To je naročito istina ako ne gledamo svugdje gdje se dobar radnik može pronaći! Hvalevrijedna je inicijativa da se i osobe s posebnim potrebama uključi u uobičajenu radnu atmosferu iako takve inicijative rijetko uspijevaju. Autism at Work (Autizam na radnom mjestu) je program kojega je SAP pokrenuo prošle godine. Obavezali su se da će do 2020. godine zaposliti 670 osoba s autizmom. To predstavlja 1 posto svih njihovih djelatnika. Kako bi to proveli morali su osmisliti posebne načine za odabir kandidata, kao i za njihovo mentorstvo. A koristi od zapošljavanja autističnih osoba imaju ne samo te osobe. Ima ga i čitavo poduzeće. Neke osobine koje autističnim osobama predstavljaju poteškoće u svakodnevnom životu, kod određenih poslova predstavljaju veliku prednost.
To su vrlo strukturirani misaoni proces, sposobnosti izvršavanja repetitivnih zadataka s izuzetno visokim točnošću, ili velike moći koncentracije kada su obuzeti nekim zadatkom. Sve to može biti vrlo korisno kod razvoja softwarea ili kod kontrole kvalitete i otkrivanja grešaka u podacima. Dodatna je pogodnost i proces edukacije SAP-ovog osoblja o tome kako raditi s autističnim osobama. On je doveo do veće tolerancije i za ostale različitosti, kao i do poboljšanja komunikacije općenito.
Radnik i njegova dobrobit u fokusu
Britanska vlada odlučila je dati potporu nastojanjima da se radnik i njegova dobrobit nađu u fokusu i poslodavaca i zajednice. U nastojanja da poduzeća i njihovi odjeli ljudskih resursa pronađu prave radnike tako se uključila i država. Prije svega ta potpora se odnosi na zdravlje i dobrobit zaposlenika. Britanska ministrica za radne odnose, Jo Swinson, izjavila je da je "uvažavanje vrijednosti i zdravlja pojedinaca moralno ispravno", ali "da ima i poslovnog rezona".
Prema brojkama britanske Vlade godišnje ukupna populacija izgubi 140 milijuna radnih dana. Istraživanje koje je proveo Nuffield Health pokazuje još jedan podatak. 16 milijuna radnih dana izgubljeno kao posljedica pretilosti ili bolesti povezanih s pretilošću. Isto je istraživanje pokazalo da odsustvo s posla zbog psihičkih problema uzrokuje britanskim poduzećima 8,4 milijardi funti godišnjih troškova. Presenteeism je termin koji obuhvaća dolazak na posao za vrijeme bolesti. Ponekad se koristi i za ostajanje na poslu duže nego što je potrebno. Također je vidljivo da stoji britanska poduzeća dvostruko više, čak 15 milijardi funti.
Brojna istraživanja ukazuju da poduzeće kojem je radnik i njegova dobrobit u fokusu ima najviše šanse postići maksimalnu produktivnost. Ljudski resursi trebaju poticati mobilnost radnika kako unutar tako i izvan poduzeća. Radnik će pozitivno reagirati ne samo time što će biti zdraviji već i zbog saznanja da se netko aktivno brine oko njega i njegovog zdravlja.
I kineski radnik postaje skup
Uvriježeno je mišljenje da je kineski radnik puno jeftiniji nego radnik iz neke druge zemlje. U zadnjih par desetljeća svi su veći proizvođači svoje pogone barem djelomično, ako ne i potpunosti preselili u Kinu. Pri tome su računali na povećane profite zbog smanjenih troškova. Većina tih tvornica je smještena u obalnom pojasu radi lakšeg transporta sirovina, ali i gotovih proizvoda do tržišta. No, i tu se stvari mijenjaju! Nedavno je tajvanski Foxconn, najveći svjetski proizvođač elektroničke opreme, seli dio svoje proizvodnje iz obalnog pojasa Kine, gdje je cijena radne snage u porastu, u unutrašnjost Kine. Rast plaća, osim što povećava potrošnju, a time i ekonomiju, potiče i rast troškova.
Nova tvornica gradi se u jugozapadnoj provinciji Guizhou, koja ima najnižu cijenu radne snage u Kini. U Foxconnu su zainteresirani i za pokretanje proizvodnje u Indoneziji i u Myanmaru. Očito je i Foxconn zaključio da je, radi zadržavanja profita ipak nužno prebaciti proizvodnju u unutrašnjost usprkos troškovima izgradnje novih pogona i transporta do kineskih luka.
Foxconn nije jedini takav primjer. I ostale svjetske kompanije koje proizvode elektroničku opremu, u potrazi za jaftinijom radnom snagom također se sele u unutrašnjost Kine ili u druge zemlje. Samsung je također preselio svoju glavnu tvornicu za proizvodnju smartphonea iz Kine u Vijetnam.
S obzirom na sve brži ritam promjena u današnjem svijetu, a nakon što iscrpimo preseljenja pogona u Afriku, što je sljedeće?
