Sve više poduzeća u svojim izvještajima navodi etičko ponašanje kao fokus svog poslovanja. No, izvještaj pokazuje da nije sve tako ružičasto.
Sve više poduzeća u svojim izvještajima navodi etičko ponašanje kao fokus svog poslovanja. No, izvještaj pokazuje da nije sve tako ružičasto. Sve više poduzeća u svojim godišnjim izvještajima navodi etičko ponašanje kao jedan od bitnih sastavnih elemenata svog poslovanja. Međutim, izvještaj kojega je nedavno objavio Chartered Institute of Internal Auditors (IIA) pokazuje na primjeru britanskih poduzeća da nije sve tako ružičasto te da rast ne podrazumijeva uvijek etičnost. Dok je 94 poduzeća od 100 navelo etičko poslovanje u svojim izvještajima za 2014. godinu, u fokus ulazi njih svega 23 koja su provodila neki oblik mjerenja takvog ponašanja.Iako se ne čini puno to je, ipak, 5 poduzeća više nego prethodne godine. Također, mjerenja etičnosti koja neka poduzeća primjenjuju jasno pokazuju da su tu više forme radi nego zbog istinske želje za napretkom. Tako osiguravajuća kuća Aviva etičko ponašanje mjeri udjelom svojih djelatnika koji su u anketi rekli da su pročitali i razumjeli etički kodeks poduzeća. Temeljito i objektivno mjerenje etičnog ponašanja sigurno nije lak zadatak. No, poduzeća i njihovi zaposlenici počet će se iskreno etički ponašati tek kada uistinu budu vjerovali da je to ono što stvarno trebaju raditi, a ne samo kako bi udovoljili zahtjevima svojih Uprava.
Fokus na zanat ili kako postati majstor
Za istinske majstore njihov posao je poziv i dar. Takav zanat je onda regenerativan. A sve što radimo može biti zanat, stvar je samo u našem pristupu te jesmo li fokusirani na naš posao i imamo li viziju što ćemo s njim. Stoga i lidere koji leadershipu pristupe zanatski te stalno uče i kroz njega se obnavljaju, možemo zvati regenerativnim liderima. To su lideri posvećeni stalnom stvaranju nečega novog. Između majstora i samog posla postoji konstantna povratna sprega. Dok majstor preobražava ono što radi, i sam je transformiran kroz taj rad. U trenucima potpunog prepuštanja trenutačnom zadatku izoštrava se fokus te postajemo jedno sa zadatkom ili materijalom. A ono što najviše doprinosi živosti ove interakcije nisu znanje niti vještina, čak niti talent, već jednostavno - pažnja. Zanat stoga nije samo vještina, nego stav i disciplina usmjeravanja pozornosti. Regenerativan leadership tako ne nameće nužno neki red, već prati putanju trenutka i odvijanja. U leadershipu, kao i u zanatu, ne možemo mijenjati druge, bez da mijenjamo sebe same i samo ćemo na taj način postići uspjeh. Svaki komad materijala, kao i svaka osoba, zazivaju nešto jedinstveno u nama. I biti spreman prihvatiti vlastitu ranjivost i neznanje kako bismo bili dotaknuti onime što vidimo i čujemo, prvi je korak u naukovanju.
Kako održati fokus i ostati pravcu
Tijekom projekta timovima zna biti teško održati fokus na glavnom cilju. Razlozi mogu biti razni i vrlo banalni. Članovi tima ponekad postanu toliko fokusirani na pojedine zadatke da izgube širu sliku, odnosno osnovni cilj iz vida. Čak i najbolji timovi mogu upasti u ovu zamku želeći obaviti što više toga što brže. Redovni, svakodnevni posao također nam se može prepriječiti. Jer timovi su često sastavljeni od stručnjaka iz različitih domena i odjela te svatko od njih ima i svoje redovne obaveze za koje odgovara svom nadređenom. Također, ljudi su obično usmjereni na vlastite potrebe ili potrebe svoje grupe. Samo po sebi to nije loše, no treba paziti da njihove potrebe nisu u konfliktu s osnovnom misijom projekta. Sve se ovo može izbjeći ukoliko se tim često i opetovano podsjeća na svrhu projekta.Redovno podsjećanje na svrhu i misiju projekta ljude čini odgovornima prema njezinom rastu i ostvarenju, drži ih čitavo vrijeme na dobrom pravcu, ali ih i osnažuje u suočavanju sa svakodnevnim izazovima. Za to treba naravno i puno komunikacijskih vještina kojima će voditelj komunicirati i jesu li članovi tima svojim aktivnostima još uvijek na dobrom pravcu. Puno toga ovisi o tome kako se informacije plasiraju no to je tema za neku priču.
