Vizija u osnovi svega što radite

Vizija je prilično zanemarena kategorija u razmišljanjima prije bilo kakve aktivnosti. Svi imamo u glavi što bi smo htjeli. Malo tko od nas viziju svede na nekoliko rečenica kojima može objasniti što i zašto radi. Vizija Sseko Designs je da postoji i veći cilj od samog profita. Ideja osnivačice Liz Bohannon bila je koristiti modu kako bi se osigurala radna mjesta. U konačnici bi siromašnim ženama u Ugandi to bila dobrodošla edukacija. Proizvodnjom visokokvalitetne obuće i modnih dodataka Sseko osigurava dostojanstvena radna mjesta. A ona su namijenjena Uganđankama tijekom godine pauziranja između srednje škole i fakulteta. Pedeset posto njihove plaće ide na račun koji nakon isteka te godine pauziranja služi za njihovo obrazovanje. Do tada već imaju dovoljno ušteđevine kako bi mogle pohađati visokoškolsko obrazovanje.

Vrlo je zanimljivo i da je Liz 2015. sudjelovala u Shark Tank, reality emisiji s potencijalnim ulagačima, ali nije osvojila njihovu naklonost. No taj je nesupjeh očito nije obeshrabrio. Svega godinu i pol kasnije, Sseko se snažno razvija. Do sada su već 70 žena omogućili da nastave svoje obrazovanje. Ovo je još jedan primjer da se financijski profit, temelj održivosti bilo kojeg poduzeća, ne mora ostvarivati na uštrb drugih. Dapače, može istovremeno pomagati drugima da žive bolje.

Je li strast najbolja vizija?

Jedan članak na portalu Quora doveo je u pitanje savjet kojega vrlo često dajemo djeci i mladima. Slijedite svoju strast (ili svoje srce) kako bi se ostvarila vizija (obično roditeljska)! Autor članka objašnjava da su djeca izložena tek sićušnom dijelu svijeta koji oko njih postoji. Kako bi onda mogla znati što im srce stvarno želi ako toliko toga još nisu upoznali. Svijet je ogroman i prepun čuda, a većina djece vidjela su tek svoje naselje i možda malo više. Stoga je on svoju djecu uvijek poticao da – istražuju! Da steknu najbolje moguće obrazovanje, uče predmete koji su potpuno izvan njihovog osnovnog područja, drže oči širom otvorene i isprobavaju. Istraživanje je avantura prepuna nesigurnosti. Živi se sa sumnjama i to nije lako. Dapače, prepuno je krivih smjerova. I kada se nađemo na krivom smjeru, moramo biti spremni promijeniti ga.

Istraživanje je jedini način da naučimo dovoljno o svijetu da otkrijemo strasti za koje nismo niti znali da ih imamo. Još kad tome dodamo i sasvim normalno odbijanje djece, a naročito tinejdžera, da prihvate savjete (ponekad stvarno vrijedne i mudre) starijih i roditelja i vječnu želju (ponekad zaista neopravdanu) roditelja da su njihova djeca najbolja na svijetu i sposobna za sve što god pomisle eto problema u kojem se djeca nađu i ne znaju sama iz njega izaći.

Snovi padaju na pamuku

Već tisućama godina ljudi uzgajaju pamuk, a mnogi su snovi pretvoreni u stvarnost upravo zahvaljujući pamuku, njegovoj preradi ili uzgoju. U mnogim krajevima pamuk je predstavljao osnovno sredstvo uzdržavanja mnogih obitelji. Od svih prirodnih vlakana, u zadnja dva stoljeća je bio najvažniji za tekstil. Sada sve više gubi bitku sa sintetičkim vlaknima. 1940. godine udio pamuka u ukupnim tekstilnim vlaknima u svijetu bio je 88%. Od 1950. godine do danas proizvodnja je zapravo uvećana za 3,7 puta. Time je rasla brže od rasta svjetskog stanovništva, ali je već 1960. udio pamuka u proizvodnji tekstila pao na 68%. Do 2010. taj se udio smanjio na 33%, dok je udio sintetičkih vlakana porastao na 60%, a ostatak otpada na vunu, lan i celulozna vlakna. Procjenjuje se da uzgoj pamuka osigurava sredstva za život za čak 100 milijuna domaćinstava u 85 zemalja.

Ali nepovoljni svjetski tržišni uvjeti, nesigurnost i potreba za velikim količinama vode, gnojiva i pesticida nose i veliku cijenu, kako socijalnu, tako i po okoliš. Najnoviji trendovi potrošnje sad pokazuju pad od 12% u usporedbi s najboljim godinama 2007/08. Proizvodnja sintetičkih vlakana zahtijeva manje radne snage pa je time i jeftinija, no pitanje je kako će se nečiji snovi ostvarivati ukoliko ne zarađuju novac za njihovo ostvarenje.

Izvor fotografije