Velika poduzeća iz Ohia svojim su primjerom pokazala što je odgovornost i kako se ponašaju društveno odgovorna poduzeća u zapadnom svijetu.
Velika poduzeća iz Ohia svojim su primjerom pokazala što je odgovornost i kako se ponašaju društveno odgovorna poduzeća. Tih devet poduzeća zapošljava ukupno preko 25.000 ljudi. Zajedno su donijeli odluke i poslali je neobičan zahtjev političkim čelnicima te države. Zahtjev je da se ponovo uvedu i dodatno ojačaju standardi energetske učinkovitosti i obnovljive energije. Prije dvije godine Ohio zamrznuo svoje standarde energetske učinkovitosti i obnovljive energije. Nadali su se valjda da će efekt staklenika nestati sam od sebe. Sada je pokrenuta rasprava o budućnosti standarda kao i energetskoj budućnosti zemlje. Standardi će određivati sve. Od toga iz kojih izvora dolazi električna energija te države do cijene energije i ostalih usluga koje su komunalna poduzeća dužna pružati potrošačima.
Prije njihovog stavljanja na led standardi su već dokazali uštede na računima od nekoliko milijuna dolara godišnje. Ulaganja u sektor čiste energije stvorila su tisuće novih radnih mjesta. Potaknula su i godišnji rast BDP-a od preko 160 milijuna dolara. Svaki dolar utrošen na učinkovitost energije uštedio je svim potrošačima struje u Ohiju preko dva dolara u troškovima električne energije. Kao što je čelnik jednog od poduzeća iz koalicije sažeo: "…to (standardi) je dobro i za naše rezultate i našu planetu. Vjerujem da naftaška poduzeća imaju puno toga protiv ovakvog pristupa, no na pojedincima je da stvaraju promjenu koju žele vidjeti."
Odgovornost Yahoo Japan pada na slonovači
Čini se da odgovornost može u istom poduzeću imati različita značenja. Nedavno sam pisao o planovima japanske podružnice Yahooa koja je donijela odluku da smanji radni tjedan na četiri dana. Time bi se puno učinilo kako za poduzeće tako i za njegove radnike. No, isto to poduzeće, Yahoo Japan, je nekako u isto vrijeme izazvao veliku buru. Oni naime, omogućavaju prodaju slonovače putem svojih stranica. Svi znamo da je prodaja slonovače jedan od glavnih razloga za ubijanje velikog broja slonova. Stoga je njena prodaja gotovo u potpunosti ilegalna. Ipak, između 2012. i 2014. čak je 12 tona slonovače prodano putem Yahoo Japan stranica. Tako je prošle godine pokrenuta globalna peticija pozivajući poduzeće da prekine s takvom praksom. Japansko poduzeće došlo je i pod istragu britanske Environmental Investigation Agency zbog prodaje kitovog i dupinovog mesa.
Yahoo Japan je jedino poduzeće u Japanu koje i dalje nastavlja online prodaju proizvoda od kitova i dupina. I dok su Amazon i Google zabranili prodaju slonovače na svojim stranicama, Yahoo Japan brani svoju praksu. Tvrde kako su promijenili svoju politiku prodaje slonovače. Tvrde i da njihove aukcijske stranice dozvoljavaju samo prodaju artikala koji su bili proizvedeni prije stupanja zabrane na snagu. Navode da 24 sata dnevno "patroliraju" stranicama nastojeći suzbiti ilegalnu prodaju. Još ćemo puno trebati raditi kako bi se odgovornost pojedinaca i organizacija jednako osjećala u svima nama.
Odgovornost u organizaciji se uči od vojske
Svi bismo mi željeli da nam organizacija funkcionira kao švicarski sat ili čak i puno bolje. Stoga tražimo načine i uzore od kojih to možemo naučiti i lako i jednostavno! Od današnjih menadžera konstantno tražimo da razmišljaju izvan okvira jer vlada uvjerenje da su dobra rješenja samo ona koja nikada prije nisu bila viđena. No, američka vojska definira vodstvo kao ostvarivanje ciljeva, ali i unapređenje organizacija. Stalno unaprjeđivanje organizacije zahtijeva razvoj njezinog ljudskog potencijala. Ono čemu i gospodarstvo i vojska stvarno teže je, kako piše HBR, stvaranje vodstva koje posjeduje motivaciju, optimizam te snažne kritičke i kreativne sposobnosti.
Američki Army War College definirao je okruženje 21. stoljeća kao VUCA okruženje: nepostojanost, nesigurnost, složenost i dvojakost (volatility, uncertainty, complexite and ambiguity). I vojska se nastoji pripremiti za izazove tako što priprema realistične scenarije treninga koje rutinski integrira u svoje svakodnevne operacije. Cilj nije naučiti ljude što da misle, već povećati njihovu sposobnost da razmišljaju kritički i kreativno o mnoštvu nepredvidivih događaja koje današnje fluidno okruženje postavlja pred nas. Vojska, zato, posvećuje podjednako vrijeme na trening kao i na provedbu, čak i usred visokorizičnih vojnih operacija.
U gospodarstvu , 90% vremena uglavnom je posvećeno izvršavanju poslovnih aktivnosti, a manje od 10% na povećanje sposobnosti organizacije i pojedinaca putem treninga. Stoga vrlo često organizacije ovise o pojedincima koji znaju kritički i kreativno te rješavaju različite situacije. Rješenje je očito: i organizacija treba veći dio svojih kapaciteta usmjeriti u povećanje vlastitih sposobnosti.
